Milijarde eura leže na računima, a ne pripadaju nikome: U sve se uključila i vlada koja želi preuzeti taj novac

Milijarde koje leže na takozvanim neaktivnim ili zaboravljenim računima – i to u Njemačkoj! Kako je to moguće? "U većini slučajeva vlasnik računa je vjerojatno preminuo i nema nasljednika, ili račun uopće nije zabilježen u dokumentima", kaže profesor ekonomije Christian Klein sa Sveučilišta u Kasselu, piše Deutsche Welle.

I njega je iznenadilo što je stručna analiza, provedena po nalogu Ministarstva obrazovanja i istraživanja, procijenila da je riječ o čak 4,2 milijarde zaboravljenih eura.
"Može se dogoditi i da su u pitanju ilegalna sredstva, crni novac, novac od droge – pa su vlasnici možda i sretni što se na taj novac zaboravilo.“

Račun se zatvara nakon 30 godina

Račun se smatra zaboravljenim kada banke godinama ne uspijevaju uspostaviti kontakt s vlasnikom. Iz Sparda banke Hessen poručuju: „Trajno neaktivni računi prolaze kroz opsežan i višestupanjski postupak provjere i informiranja. Važno nam je da učinimo sve što je u našoj moći kako bismo pronašli vlasnika računa ili ovlaštenu osobu.“

Ako ni tada ne dođe do kontakta, većina banaka nakon 30 godina zatvara račun. Ali, ako se, primjerice, nakon 45 godina netko javi i zatraži svoj novac, banka je obvezna vratiti ga.

Šutnja banaka

Druge banke u Njemačkoj se nisu očitovale o ovoj temi.

"Imam dojam da je većini banaka to na neki način neugodno. Eto, novac je zaboravljen, stoji tako, a neugodno je pomisliti da ga banka – pod navodnicima – jednostavno prisvoji“, kaže Klein.

Thorsten Haese, glavni pravnik Njemačkog udruženja banaka, koje zastupa privatne banke, zna zašto se financijske institucije o ovome radije ne izjašnjavaju: „Po našem mišljenju to jednostavno nije tema. Prirodno je da se ponekad izgubi kontakt s klijentom, a što tada slijedi jasno je propisano. Zato s naše strane nema potrebe za raspravom."

Može li država uzeti taj novac?

Milijarde koje samo tako leže, naravno, bude zanimanje – i u saveznoj vladi. U koalicijskom sporazumu na stranici 79 stoji: „Podržavamo društvene inovacije i za to koristimo sredstva s neaktivnih računa u fondu.“ Da bi vlada uopće mogla osnovati takav fond, banke moraju predati taj novac.

Za bankarsko udruženje to je problem: „Mi smo s klijentom sklopili ugovor. Ne može se očekivati da kažemo – sada ćemo taj novac predati nekome drugome. Osim toga, to uvijek ima pomalo gorak prizvuk kada država posegne za privatnim imovinskim pravima“, kaže Torsten Haese.

Jasno, problema ima – ali to nisu stvari koje se ne bi mogle riješiti uz malo dobre volje, smatra profesor ekonomije Klein. „U Europi već imamo primjere gdje to funkcionira. U Velikoj Britaniji postoji takav model, da se iz tih sredstava financira socijalni fond – i to prilično uspješno.“

Papir je papir

Većina ljudi, naravno, želi svakako izbjeći da njihovi računi odu u zaborav. Samo je pitanje – kako to najbolje spriječiti? „Savjetujemo našim klijentima da obavezno naprave popis na papiru. U njemu treba stajati s kojom bankom imaju ugovore – i molimo da se uvijek upiše i broj računa“, kaže Katharina Lorenz iz potrošačkog centra Hessen. Ipak, ona vjeruje da će problem ubuduće postajati sve veći, piše Deutsche Welle.

„Sve je više online računa. Njih nećete slučajno pronaći, kao staru štednu knjižicu u sefu ili ladici. Zaboravljaju se lozinke, aplikacije se ne ažuriraju. Mnogo toga ostaje u telefonu do kojeg možda više nitko nema pristup.“

Od oko 110 milijuna tekućih računa u Njemačkoj, već se sada više od 70 posto vodi online.